Divlje voće predstavlja pravi arsenal i bogatstvo zaštitnih materija:
vitamina, biljnih kiselina, oporih materija (tanina), raznih soli i drugih lekovitih sastojaka. Najviše
se ceni rumeno, crveno, narandžasto i žuto voće, koje je oporo i kiselo. Najpoznatiji su: kupina, malina,
mukinja, mušmula,oskoruša, šipak, šljiva, trešnja, trnjina, zova.
KUPINA (Rubus fruticosus) – plod je boba izuzetne
dijetske (minimalni sadržaj proteina i masti) i tehnološke vrednosti
(sok, sirup, vino, slatko, džem, sirće, rakija). Koristi se u sirovom i
prerađenom stanju. U 100 g svežeg ploda sadrži: šećer (ravnomerno
fruktozu i glukozu i do 1% saharozu), mineralne materije (50% čini
kalijum, zatim kalcijum, fosfor, sumpor i gvožđe prosečno do 1%,
provitamin A, vitamine grupe B (B1, B2), vitamin C (prosečno 16 mg),
PP, organske kiseline (najveći procenat jabučnu, zatim vinsku, limunsku
i oksalnu kiselinu), tanin, pektin, sluzi i visok procenat celuloze.
Lekovita svojstva: svež plod pomaže varenje, efikasan je protiv svih
slabosti želuca (naročito u kombinaciji sa crnim vinom, šećerom i
cimetom). Sprečava pojavu povraćanja i mučnine. Plod hladi, osvežava i
krepi. Sadržaj celuloze štiti protiv zatvora (opstipacije).
Kontraindikacije: kod gihta i kamena u bubregu treba izbegavati
konzumiranje kupina, jer oksalna kiselina može pojačavati postojeće
tegobe.
Kupinovo vino
Ima veliku zdravstvene važnost: protiv anemije, a u formi toplog
napitka veoma je važno sredstvo u lečenju nazeba, influence i
bronhijalnog katara.
Potrebno:
10 kg kupina
1 kg šećera (zavisno od slasti kupine)
vinski kvasac (prema uputstvu)
Priprema:
Vino se priprema po tehnologiji dezertnih vina od grožđa (ukus i
kvalitet se popravlja dodavanjem određene količine šećera. Kvalitet
vina zavisi od prisutne količine organskih kiselina u plodu. Kupine sa
plavo obojenim bobicama imaju znatno manje kiselina od crnih ili
kultivisanih sorti, pa se ne razređuju vodom. Izmuljanim bobicama
(kljuku) dodaje se selekcionisani vinski kvasac i šećer. Ako se ne
uskladi odnos kiselina i šećera i ne sprovede kontrolisano vrenje,
veliki deo voćnog šećera ne može se pretvoriti u alkohol.
Kupinovača
Potrerbno:
25 dg zrelih plodova kupine
25 dg žutog šećera
1 l kvalitetne jake rakije (prepečenice)
Priprema:
U teglu usuti oprane i oceđene plodove kupine, posuti žutim šećerom i
preliti rakijom. Teglu povezati gazom i ostaviti da stoji izložena
suncu 6-8 nedelja. Posle toga rakiju procediti i uliti i manje flašice
i hermetički zatvoriti. Koristi se 1-2 čašice dnevno.
MALINA (Rubus idaeus) – sadrži šećer, pektin (pomaže
kod varenja), minerale gvožđa (veoma važan za izgradnju krvi), vitamin
A, C, E, limunsku, jabučnu i mravlju kiselinu, tanin i sluzi. Malina se
brzo kvari pa se preporučuje da se posle branja odmah utroše ili
zamrznu, jer lako propadaju.
MUKINJA (Sorbus aria) – dugovečno drvo srednje visine,
kruna je jajastog oblika. Cveta tokom maja belim cvetovima, a u jesen
je krase brojni žutocrveni okrugli plodovi (nalik na male jabučice).
MUŠMULA (Mrespilus germanica) – sadrži šećer, pektin,
mineralne sastojke, karoten, vitamin C, tanin, jabučnu, vinsku i
limunsku kiselinu.
OSKORUŠA (Sorbus domestica) – sadrži šećer, pektin, tanin, karotenoid, vitamin C, organske kiseline (jabučnu, vinsku i limunsku) i gumu.
ŠIPAK, divlja ruža (Rosa canina) — čaj od šipka je
najprijatniji, najzdraviji i najlekovitiji. Sadrži tanin, karoten,
limunovu i jabučnu kiselinu, šećer, masno ulje, pektin, etarsko ulje i
vitamin C. Koristi se zreo plod. Posle berbe plodovima otkinuti
peteljku i odrezati cvetnu ložu, a zatim ga osušiti i čuvati u
platnenoj vrećici. Pre upotrebe treba ga zdrobiti, jer se na taj način
najbolje sačuvaju njegovi lekoviti sastojci (vitamini, minerali,
kiseline, tanini i druge korisne materije).
Drugi način sušenja: čim se šipak ubere, oštrim nožem se po polovini
uzdužno raseče, odstrani se unutrašnji sadržaj i polutke se osuše u
hladovini na promajnom mestu.
Za brzu pripremu, prijatan napitak (manje lekovit) od šipka se može
pripremiti tako, što se ista količina celih plodova prelije sa 3 dl
ključale vode, poklopi i drži na toplom mestu 15—20 minuta. Nakon toga
se ocedi i zasladi.
Klasična priprema čaja: u 2—3 dl ključale vode staviti 1 kašiku
zdrobljenog šipka, promešati, poklopiti i tako ostaviti oko 2 sata na
toplom mestu. Nakon toga procediti kroz nekoliko strukova čiste gaze
ili guste pamučne tkanine i po potrebi zasladiti medom.
ŠLJIVA DIVLJA (Prunus pseudoarmeniaca) – plod je manji
od kultivirane, svetlo ljubičaste do tamno crvene boje. Raste samoniklo
po šumama. 100 g ima 48 kalorija. Sadrži 14% vode, celuloze, pektina,
organislkih kiselina (jabučna, limunska), vitamine C, grupu B i
antocijane. Od minerala bogata je kalijem.
U našoj nacionalnoj kuhinji retka su jela u kojima se kombinuje voće sa
povrćem, kao i slatko i slano, ali to je stalna konstanta raznih
evropskih kuhinja.
Evo nekoliko primera:
– desert, poslužiti kuvane šljive u crvenom vinu sa dodatkom malo šećera. Kada se ohlade umešati sok od limuna.
--
dodatak bezgflutenskom hlebu, ispeći u pećnici 20 dg polovina šljiva
(bez koštica), dok se ne naboraju. Ohladiti ih i staviti u testo
bezglutenskog hleba. Peći u zagrejanoj pećnici na 200oC da površina hleba porumeni.
– za voćni jogurt, oljuštiti nekoli šljiva, izvaditi koštice, sitno iseckati, umešati u običan jogurt i zasladiti medom.
TREŠNJA DIVLJA (Prunus avium) – potiče od domaće koja
je vremenom podivljala i raste samoniklo. Isključivo se javlja kao
pojedinačno stablo, ugrožena je i zakonom zaštićena. Plod divlje
trešnje je okrugla mesna kištunica, crvene do crnoljubičaste boje,
veoma zdravo voće. Plod je nešto kiseliji u odnosu na domaću trešnju.
Jede se sveža, pogodna ja za pripremu džema, kompota i sl. U 100 g
ploda ima 60 kalorija. Sadrži 80% vode, celuloze, pektina, organskih
kiselina (jabučna, limunska, vinska), vitamina C, B i karotina. Od
minerala bogata je kalijem.
Napomena: nezrele trešnje sa s tvrdom kožicom treba izbegavati jer su
teško probavljive i izazivaju poteškoće organa za probavu. Ne
preporučuju se trešnje jesti pre obroka jer njihova lužnata reakcija
koči izlučivanje probavnih sokova (naročito otežava probavu mesa). Seme
trešnje sadrži glikozid, amigdalin koji razvija otrovnu cijavodičnu
kiselinu
Lekovita svojstva ploda (bez koštice): u svežem stanju otklanja fizičku
i umnu iscrpljenost, brzo deluju kod neraspoloženja. Peteljke ploda su
bogate taninom, gorkim materijama, organskim kiselinama, folinom,
šećerom i mineralima,, što omućava izlučivanje mokraće i izbacivanje
kamenca iz bubrega i mokraćne bešike.
Čaj od peteljki trešnje
Potrebno:
1 šaka peteljki
1 l vode
Priprema:
U ključalu vodu staviti peteljke, kuvati 2 minute, poklopiti i ostaviti 15 minuta, ocediti u piti u gutljajima u toku dana.
TRNJINA, trnina (Prunus spinosa L.) – zreli plod je
koštunica okruglastog oblika tamnoplave boje, do gotovo crne, veličine
oko 1 cm, prekrivena beličastom voštanom peteljkom. Zreli plod posle
nekoliko promrzavanja gubi oporost i stežućI ukus. Plod sadrži 5-6%
invertnog šećera, pektin, 20 mg vitamina C, mnogo tanina, 2% organskih
kiselinina (jabučna i dr.) i vodu. Plodovi dozrevaju u avgustu i na
granama ostaju sve do proleća. Meso im je zelenkasto, trpko i kiselo, a
mogu se jesti kada 2-3 puta promrznu. Plodovi se beru potpuno zreli
(gotovo prezreli) i mogu se sušiti u pećnici na temperaturi oko 40-45oC.
Nedovoljno osušeni plodovi mogu ubuđati i postati neupotrebljivi.
Plodovi trnjine se mogu pripremiti na razne načine: u voćne sokove,
komptote, želee, vino, rakiju, sirće, liker ili vrlo ukusan pekmez.
Lekovita svojstva ploda: deluje septično (zbog sadržaja tanina), protiv
proliva, isceđen sok deluje na zapaljenu sluznicu organa za varenje, a
u obliku kompota dobar je kao tonik.
ZOVA, bazga (Sambucus nigra) – cvet sadrži:
sambunogrozid, rutozid, tanin, etarsko ulje, smole, holin, organske
kiseline, ruzin kobalt i mineralne sastojke. Plod sadrži: belančevine,
tanin, pektin, antocijan, jabučnu i limunsku kiselinu i sluz.
Od cvasti (cveta) zove se priprema sirup, a od potpuno zrelih, ukusnih,
crnih (ili tamno ljubičastih) bobica kuva se sok prijatne arome ili
džem. U kulinarstvu se od zrelih bobica kuva supa i pravi ukusna kaša.
Napomena: sirove bobice obavezno treba kuvati, jer obiluju otrovnom supstancom koja izaziva mučninu, povraćanje i dijareju.
Obogaćeni sirup od zove
Potrebno:
40 cvetova zove
5 + 2 l vode
50 g limuntusa (5 kesica)
3 + 2 kg šećera
1 kg limuna
5 g konzervansa
Priprema:
U 5 l prokuvane i ohlađene vode umešati limuntus i potopiti krune
cvetova zove. Cvetovi treba da stoje u vodi 22-24 sata maksimalno i
nekoliko puta u toku dana promešati. Sok zove procediti, usuti 3 kg
šećera i mešati da se otopi. Drugo, u 2 l kuvane vode usuti 2 kg šećera
i mešati da se otopi. Dodati sok od limuna, kuvati još 2 minuta i
ohladiti. Oba sirupa pomešati zajedno, umešati konzervans i sipati u
čiste boce. Čuvati na hladnom i tamnom mestu.
Henüz hiç yorum yapılmamış.
Yorumunu bırak, tartışmaya başla!